Jeste li kad naišli na prijevod s engleskoga ili na engleski koji vas je nasmijao? Primjerice, nešto poput adverbs (prilozi) na jelovniku? Mnogi očito misle da barataju engleskim kao materinjim jezikom, no toliko je primjera koji to opovrgavaju. Ovaj put nećemo se baviti očitim, doslovnim prijevodima, već nešto suptilnijim pogreškama kojih većina govornika nije ni svjesna.
LAŽNI PRIJATELJI
Utjecaj engleskoga prisutan je i tamo gdje ne bismo ni pomislili, najčešće u hrvatskim (ne dovoljno stručnim) prijevodima. Primjerice, čitamo li o nekim ciframa i naiđemo na bilijun, možda nećemo pomisliti da bi se moglo raditi o pogrešci. No treba imati na umu da ono što su u engleskom bilijuni (engl. billion) u hrvatskom nazivamo milijardama. Ne bi bilo fora da vam netko obeća dati bilijun dolara i onda shvatite da ćete dobiti „samo“ milijardu, zar ne?
Takve riječi iz dvaju jezika koje imaju sličan ili jednak izraz, ali različito značenje nazivaju se lažnim prijateljima ili lažnim parovima. Ovo su još neki od primjera koji se pogrešno upotrebljavaju:
| ENGLESKI JEZIK | HRVATSKI JEZIK |
| actual = stvaran, pravi | aktualan = sadašnji, suvremen |
| chef = glavni kuhar | šef = voditelj, direktor |
|
eventually = konačno, na kraju |
eventualno = možda, ako, pod uvjetom da |
| sensible = razuman | senzibilan = osjećajan |
| ultimate = najbolji, vrhunski | ultimativan = koji sadrži ultimatum, posljednji, konačan |
FACEBOOK PROFIL
U hrvatski se ušuljala jedna konstrukcija karakteristična za engleski jezik. Primjerice, reklame su pune izraza poput sljedećih: Signal pasta, Kiki bomboni, Samsung televizor, Lidl ponuda, Facebook profil…
Pitate li se u čemu je problem? Naime, hrvatski jezik ima vlastita pravila i u njemu nije uobičajen poredak u kojemu imenica prethodi drugoj imenici. Nećemo reći Ana kći i Marko učitelj, već kći Ana i učitelj Marko.
Isti je slučaj i s navedenim primjerima. Kad god je to moguće, takve jezične konstrukcije treba prilagoditi hrvatskom jeziku promjenom poretka riječi, upotrebom posvojnog pridjeva ili na koji drugi način. Stoga bi bilo bolje reći: pasta Signal, bomboni Kiki, Samsungov televizor, Lidlova ponuda, profil na Facebooku i sl.
NAJBOLJA MAMA IKAD
Reklame i novinski naslovi također obiluju jezičnim pogreškama koje su nastale zbog lošeg prijevoda s engleskog jezika. Često se možemo susresti s izrazima poput najbolja mama ikad, najbrži automobil ikad, najfiniji čokoladi kolač ikad i sl.
Ustroj superlativ + imenica + ikad nije u duhu hrvatskog jezika, već je doslovno preveden s engleskoga. Spomenute izraze trebalo bi preformulirati u primjerice: najbolja mama na svijetu, najbrži automobil u povijesti, najfiniji čokoladni kolač koji postoji.
KAKO SE ČITA BDP?
Kako biste pročitali pokratu BDP – po engleskom izgovoru /bi-di-pi/ ili pak po hrvatskom /be-de-pe/?
Ako je kratica hrvatska, logično je da ćemo je i pročitati tako. Međutim, mnogi će reći /bi-di-pi/, kao što će i PTSP čitati /pi-ti-es-pi/. Nije mi jasno rade li to jer im tako bolje zvuči ili zbog kojeg drugog razloga, no znam da su u krivu. Naime, engleske pokrate glase GDP (gross domestic product) i PTSD (posttraumatic stress disorder), pa bi se trebale čitati /dži-di-pi/ i /pi-ti-es-di/.
U hrvatskom se trebamo držati oblika /be-de-pe/ i /pe-te-es-pe/.
PYONGYANG ILI PJONGJANG?
Bez razmišljanja često bilježimo i strana imena koja niti su engleska niti su izvorno pisana latinicom. Iako imamo pravila koja nam kazuju kako ih treba čitati i pisati, engleski je i u tom slučaju posrednik. Tako možemo čitati tekstove u kojima se spominju: Anna Kournikova, Vitali Klitschko, Pyongyang ili Seoul. U hrvatskim tekstovima trebalo bi se pisati onako kako izgovaramo: Ana Kurnjikova, Vitalij Kličko, Pjongjang i Seul.
U slučaju da niste primijetili, i u samom naslovu osim pogreške „najčešćih ikad“ prisutan je i jedan pleonazam – top 5 najčešćih. Dovoljno bi bilo reći samo pet najčešćih.
Naravno, pogreškama tu nije kraj, popis bi mogao biti mnogo duži. Možete li dodati koju?