Gomilanje riječi ili izraza s istim značenjem naziva se pleonazam. Jezik je ekonomičan i kad god je moguće, treba težiti tomu da se što jednostavnije izrazimo. Upotrebljavajući pleonazme, činimo upravo suprotno jer ponavljamo ono što je dovoljno izreći samo jednom.
ČESTO PUTA
Takve pogreške možemo uočiti često. Ne često puta, kako bi rekli neki. Često puta samo je jedan od primjera jer sama riječ često znači 'mnogo puta'.
Isto je i s izrazom oko desetak jer desetak znači približnu količinu jednako kao i prilog oko. Dakle, možemo birati – ili oko deset ili desetak. A ni slučajno nemojte da vam se omakne cirka oko desetak.
NO MEĐUTIM
I veznici se nekad nepotrebno gomilaju, pa nastaju izrazi poput no međutim, čak štoviše i zato jer. Dovoljno je no ili međutim, čak ili štoviše, a u zadnjem slučaju možemo se odlučiti između zato što i jer.
MALI PROBLEMČIĆ
Problema ima i s umanjenicama i uvećanicama. Kažemo li da imamo problemčić, podrazumijeva se da je on malen, međutim to često postaje mali problemčić. Isto vrijedi i u suprotnom smjeru – nije velika kućerina, već je ili velika kuća ili kućerina.
NAJOPTIMALNIJI
Superlativom se izriče najveći stupanj određenoga svojstva. Međutim, i tu znamo pretjerati pa kažemo primjerice da tražimo najoptimalnije rješenje. Znamo li da optimalan već znači 'najbolji', jasno je da mu još jedan predmetak naj- nije potreban.
Pridjevi najminimalniji, najmaksimalniji, najekstremniji i najidealniji također su pogrešni, dovoljno je reći jednostavno – minimalan, maksimalan, ekstreman i idealan.
UZAJAMNA SURADNJA
Suradnja i komunikacija podrazumijevaju barem dvije strane, nepotrebno je stoga govoriti o međusobnoj komunikaciji i uzajamnoj suradnji. Jednako tako nije dobro reći ni veliko mnoštvo jer kakvo bi inače mnoštvo moglo biti?
LOŠA MANA
A kakve to mane mogu biti nego loše? Mana jest loša osobina, nije to potrebno podebljavati pridjevom. Druga je stvar to što nečije mane možemo i zavoljeti ili ih prihvatiti.
Protagonist je glavni junak, onaj koji ima glavnu ulogu, trebamo li onda naglašavati da je tko glavni protagonist?
Razdoblje može biti samo vremensko, a planirati ne možemo unazad, stoga trebamo izbjegavati izraze vremensko razdoblje i unaprijed planirati.
POPETI SE GORE
I o smjerovima kretanja možemo napomenuti da ako se penjemo, logično je da idemo gore; ako silazimo, to je prema dolje; ulazimo li, to mora biti unutra; vraćamo li se, podrazumijeva se da idemo natrag. Popeti se gore, sići dolje, ući unutra i vratiti se natrag također su pleonastični izrazi.
Pretpostavljam da ste čitajući sve primjere i objašnjenja naučili kako i na koji način izbjeći pleonazme te da ćete znati ispraviti i onaj spomenut u rečenici koju upravo čitate. I slobodno nastavite niz…
Pročitajte i ostale jezične savjete naše lektorice Anđelke:
