Kada odlučimo početi raditi na svome tijelu ili se naprosto odmaknuti od svakodnevice, šetnja je jedna od najčešćih aktivnosti za kojom posežemo, no u stopu je prati i šetnja u prirodi, po brdima.

Hrvatska obiluje mjestima na kojima se može otići na manje ili više zahtjevna planinarenja, od šumovitih predjela Ivanščice i Medvednice, preko Papuka, Psunja do Dinare, Biokova i brojnih drugih.

Za lakše staze nije potrebna posebna fizička sprema, pa čak ni skupa oprema. Jedino treba pripaziti na kvalitetnu obuću i na to da da u ruksaku ponesemo dovoljno vode i hranu.

Čak i samo jedan sat umjerenog hodanja uzburdo sagorijeva 400 kalorija i oblikuje čitavo tijelo, ali i značajno utječe na mentalno zdravlje, a to je tek početak...

Ovo su neki od dobrobiti hodanja u laganoj brdovitoj prirodi.

1. Oblikovanje nogu
Neovisno o tome radi li se o zahtjevnoj stazi ili ne, noge su naš glavni alat kada je u pitanju planinarenje. Kombinacija penjanja na brdo ili planinu, a potom spuštanje u suprotnom smjeru, izvrstan je trening za noge. Pješačenje planinom slično je hodanju po stepenicama, što pak simulira izvođenje čučnjeva.

No spuštanje je ono što će uistinu oblikovati noge.

Da biste se spustili, gluteusi moraju skladno raditi kako bi stabilizirali koljena i kukove da ne biste pali. Riječ je o ekscentričnim kontrakcijama, koje se događaju i kada u teretani polako spuštate uteg na pod. Svojom se težinom opirete gravitaciji.

2. Jačanje trbušnih mišića
Hodanje terenom na kojem moramo paziti na kamenčiće, otpalo lišće, granje i kosine, od našeg tijela zahtijeva i rad trbušnjaka te kosih i donjih dijelova leđa kako bi se tijelo uspjelo održati uspravno, čak i ako nosite ruksak.

Štoviše, ako sa sobom nosite ruksak čija je težina nekoliko kilograma, trbušni i leđni mišići moraju još više raditi, a time se poboljšava i njihov estetski izgled. Ovisno o tome koju ste stazu odabrali, može se sagorjeti od 400 do 800 kalorija. Što je veća težina ruksaka i zahtjevnost staze, to je veća i potrošnja.

3. Nadopuna postojećeg treninga
Planiranje je jedan od najboljih treninga izdržljivosti koje možemo dati svome tijelu, a najbolje je to što ga ni ne doživljavamo takvim. Upravo će zato sjajno nadopuniti ono čime se možda već bavimo, poput trčanja ili bicikliranja. Naime, biciklisti obično imaju slabije razvijene mišiće potkoljenice, a trkači gluteuse. Upravo im planinarenje može znatno utjecati na te nedostatke i uvesti ravnotežu u organizam.

Jedan sat planinarenja može sagorijeti 400 kalorija i oblikovati čitavo tijelo.

Osim toga, ako se uputimo u brda i planine veće nadmorske visine, naš će se organizam početi prilagođavati vježbanju u području sa smanjenom razinom kisika, a to može poboljšati našu izvedbu prilikom trkačkih utrka. Upravo tada često ostajemo bez uobičajene razine kisika, no ako redovito planinarimo, to će se znatno manje odraziti na našeg organizmu.

4. Poboljšanje kretanja i smanjenje rizika od ozljeda
Dobrobiti redovitog planinarenja vidljive su i u svakodnevnom životu pa ćemo s vremenom uočiti da nam se poboljšava kretanje, i to zato što ono od nas zahtijeva pokretanje baš svakog mišića našeg tijela dok se probijamo kroz šumu. Tako se jačaju i stabiliziraju svi mišići, a to posljedično dovodi do smanjenog rizika od ozljeda. Naime, tijelu dajemo uvijek nanovo drugačije pokrete i tako ga izvalimo iz rutine sjedenja i izvođenja opetovanih radnji

5. Pozitivan utjecaj na zdravlje srca
Planinarenje je savršena vježba za poboljšanje zdravlja kardiovaskularnog sustava. Čak i lagana šetnja u planinama podići će broj otkucaja srca, a to će pomoći općoj izdržljivosti tijela. Također utječe na brojne aspekte kardiovaskularnog zdravlja kao što su smanjenje visokog tlaka, razine šećera u krvi i kolesterol.

6. Gubitak kilograma
Iako gubitak kilograma nije krajnji cilj svima koji se odluče okušati u planinarenju, svakako može doprinijeti tome. Kao što smo već spomenuli, već i jedan sat planinarenja može sagorjeti 400 kalorija, no sve, dakako, doprinosi i o fizičkoj spremnosti, opremi na leđima i drugim faktorima. No ako se redovito planinarenje kombinira s uravnoteženom prehranom i unošenjem dovoljnih količina vode, rezultat na vagi ubrzo će pokazati pozitivne promjene.

7. Podizanje razine sreće
Znate li onaj sjajan osjećaj kada tijekom planinarenja naiđete na skriveni potočić, neočekivani vodopad ili zadivljujući pogled s brda? Upravo takve situacije značajno podižu razinu sreće kada boravimo u prirodi.

Štoviše, prema istraživanju Sveučilišta Essex, čak i pet minuta boravka u prirodi može podići našu razinu sreće. Zamislite što sve onda može za nas napraviti nekoliko sati druženja u prirodi s dragim ljudima.

8. Smanjenje razine stresa
Ruku pod ruku s podizanjem razine sreće ide i smanjenje razine stresa. Napravljena su brojna istraživanja koja dokazuju usku vezu boravka u prirodi i poboljšanja mentalnog zdravlja. U čovjekovoj je srži kretanje u prirodi i praćenje prirodnih pokreta tijela, što se najbolje vidi kod male djece koja se instinktivno penju i istražuju sve oko sebe.

Zato i kod odraslih boravak u prirodi izaziva svojevrsno vraćanje samome sebi i odmak od svakodnevice koja mu izaziva stres.

9. Povezivanje s drugim ljudima
Kada ljudi rade na zajedničkom cilju, dokazano se više zbližavaju. Planinarenje do vrha ili barem do određenog planinarskog doma u kojem ćemo uživati u finom ručku svakako je zajednički cilj skupine ljudi koja je odlučila provesti dan u prirodi. Upravo zato planinarenje stvara mnogo jače veze nego odlazak na kavu.
Osim toga, u ovom „novom normalnom“ boravak u prirodi jedan je od sigurnijih načina druženja s dragim nam ljudima pa treba iskoristiti svaki sunčani dan, ili barem dan bez kiše.

Hodanje terenom na kojem moramo paziti na kamenčiće, otpalo lišće, granje i kosine, od našeg tijela zahtijeva i rad trbušnjaka te kosih i donjih dijelova leđa.

10. Odmak od tehnologije
Dan u prirodi odmaknut će nas od tehnologije koja je i previše okupirala naše živote, napose kada je riječ o stalnom pogledavanju na društvene mreže i usporedbi s drugima. Planinarenje će nam pomoći da shvatimo što je uistinu važno, a to svakako nije trošenje vremena na digitalni svijet u kojem se uspoređujemo s drugima.
Zato se barem jedan dan isključite.

Ipak, za hitne slučajeve tijekom planinarenja imajte mobitel uz sebe, a savjetuje se i da prije polaska skinete kartu željene rute koju možete pregledavati i bez mobilnog signala.