Ono što se događa svima i što je normalno su promjene u obliku, veličini ili osjetljivosti. No, ponekad se pojave i kvržice ili zadebljanja koja nas mogu zabrinuti.
Dobra je vijest da su te promjene najčešće dobroćudne, ali svaku novu tvorbu ili neobičan simptom važno je provjeriti kod liječnika.
S obzirom na to da smo zakoračili u listopad, mjesec borbe protiv raka dojke, idućih nekoliko tjedana o raku dojke pričati će se i više nego inače.
Što je dobra stvar - jer kada su u pitanju dojke, ključ je u pravovremenom pregledu i brizi o sebi.
Redoviti samopregledi, posjeti ginekologu i preventivne pretrage poput ultrazvuka ili mamografije najbolja su zaštita zdravlja svake žene.
Samopregled dojki traje svega nekoliko minuta mjesečno, a može napraviti ogromnu razliku. Trebao bi se početi raditi od doba puberteta, svaki mjesec u prvom djelu ciklusa zato što su tada dojke najmekše.
Ako ste mlađi od 40 godina napravite samopregled dojki jedanput mjesečno, a klinički pregled i ultrazvuk jedanput godišnje. Ako ste stariji od 40 godina, uz samopregled je obvezna mamografija jedanput godišnje, a nakon pedesete svake dvije godine.
Ako za vrijeme samopregleda primijetite bilo kakvu novu kvržicu, promjenu na koži ili bradavici – javite se liječniku bez odgađanja.
U nastavku smo na jednom mjestu izdvojili najčešće dobroćudne i zloćudne promjene na dojkama kako bi svaka žena znala kada treba reagirati.
Dobroćudne promjene – češće nego što mislite
- Ciste
Ciste su male vrećice ispunjene tekućinom koje se mogu pojaviti unutar tkiva dojke. Obično su bezopasne, ali mogu biti neugodne ili bolne, osobito uoči menstruacije.
- Fibroadenomi
Fibroadenomi su najčešći dobroćudni tumori u dojci. Riječ je o čvrstim, elastičnim i najčešće bezbolnim kvržicama koje ne predstavljaju opasnost, no ponekad se uklanjaju ako brzo rastu ili smetaju. Najčešće nastaju od puberteta ili menarhe (početka menstruacije) do 25. godine života
- Fibrocistične promjene
Riječ je o kombinaciji kvržica, zadebljanja i povećane osjetljivosti dojki. Najčešće su povezane s hormonskim promjenama i javljaju se u reproduktivnoj dobi.
- Mastitis (upala dojke)
Mastitis je upala koja se javlja unutar tkiva dojke, a koja ponekad uključuje i infekciju. Radi se o stanju kod kojeg tkivo dojke u žena natekne ili se upali, a najčešće je kod žena koje doje.
- Intraduktalni papilom
Intraduktalni papilom je mala izraslina u mliječnom kanalu koja može uzrokovati iscjedak iz bradavice. Najčešće je benigna, ali zahtijeva pregled, a obično se javlja kod žena između 35 i 55 godina starosti.
- Lipomi
Lipom na dojci je dobroćudna tvorba koja nastaje od masnog tkiva. Riječ je o mekanom, obično bezbolnom čvoru koji se može pojaviti u bilo kojem dijelu dojke.
Zloćudne promjene – važnost ranog otkrivanja
- Rak dojke
Rak dojke je najčešća maligna bolest dojke. Može se očitovati kao čvrsta kvržica, promjena oblika dojke, uvlačenje bradavice ili kože te iscjedak. Jedini način ozdravljenja u slučaju raka dojke jest njegovo rano otkrivanje. Prepozna li se u početnoj fazi, potpuni oporavak gotovo je siguran.
- Neinvazivni duktalni karcinom in situ (DCIS)
Duktalni karcinom in situ (DCIS) je neinvazivni oblik raka dojke. To znači da su stanice raka nastale unutar mliječnih kanalića, ali se još nisu proširile izvan stijenke kanalića u okolno tkivo dojke. Smatra se stadijem 0 raka dojke, a iako u ranim fazama ne ugrožava život, ako se ne liječni može prijeći u invazivni karcinom dojke.
- Invazivni duktalni karcinom
Ovo je najčešći tip raka dojke. Stanice raka probijaju se iz kanala u okolno tkivo i mogu se širiti na limfne čvorove. Tumor može imati različite podtipove što utječe na terapiju i prognozu. Što se ranije otkrije, prognoza je bolja.
- Pagetova bolest dojke
Pagetova bolest dojke rjeđa je vrsta raka dojke koji zahvaća bradavicu i areolu (tamniji krug kože oko bradavice). Često izgleda poput ekcema ili osipa, zbog čega se ponekad kasno prepozna.
- Upalni rak dojke
Ovo je izuzetno agresivan oblik raka dojke. Za razliku od većine drugih tumora dojke, ne pojavljuje se kao klasična kvržica, nego zahvaća kožu i limfne žile dojke, što dovodi do brzih i dramatičnih promjena na dojci. Dojka postaje crvena, otečena i tvrda, a koža poprima izgled "narančine kore".
