Sreća je osjećaj koji želi iskusiti svako ljudsko biće. U tome određenu ulogu igra i biologija, a postoji i način kako doći do hormona sreće.

Četiri su hormona koje vezujemo uz radost, dobro raspoloženje i sreću: dopamin, serotonin, oksitocin i endorfin.

1. Dopamin – hormon nagrade

Hormon dopamin jedan je od glavnih neurotransmitera u našem mozgu.

Dopamin je nužan za ispunjenje naših kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, što potječe još od kamenog doba kada su praljudi bili motivirani za lov da prežive. Danas je to kod nas prisutno u drugačijem obliku, no i dalje je nužno da bismo se osjećali dobro i išli prema onome što želimo te ispunili sve svoje ciljeve.

Kada je u našem organizmu prisutna niska razina dopamina, najčešće se javljaju neka od ovih stanja: stalna tuga, nesanica i loša kvaliteta sna, bezvoljnost, depresija, gubitak apetita, manjak seksualne želje, želja za kofeinom i nikotinom, manjak empatije. I zato treba biti uporan u važnosti njegova prepoznavanja.

Osim toga, dopamin se smatra i hormonom nagrade. Naime, kako bismo se dobro osjećali, potrebno je redovito nagrađivati svoj mozak. Dobro je početi s malim stvarima poput križanja ispunjenih zadataka s popisa, bilo da je riječ o poslovnih uspjesima, vježbanju ili nečemu trećem. Jednom kad prekrižite odrađene zadatke, dobro ćete se osjećati i to će potaknuti lučenje dopamina u mozgu.

Osim toga, barem jedno tjedno uzmite makar 10 minuta za sebe i nagradite se za dane iza sebe. Sami sebe potapšajte po ramenu i napunite baterije za dane koji su pred vama.

2. Serotonin - stabilizator raspoloženja

Serotonin se također ubraja u glavne neurotransmitere u našem organizmu. Istraživanja su pokazala vezu između serotonina i metabolizma kostiju, proizvodnje majčina mlijeka, regeneracije jetre i diobe stanica. Kada ga nemamo dovoljno, dolazi do sindroma deficita serotonina, koji sa sobom nosi i određene boljke, a jedna od najtežih je svakako razvijanje depresije.

Prema istraživanjima Mayo Clinic, što je niža razina serotonina u našem tijelu, to je veća mogućnost za razvoj kliničke depresije.

Zanimljivo je da se serotonin nalazi i u želucu, a prema izvješću istraživanja vitaminskih dodataka prehrani, ako ga nedostaje, probavni sustav postaje vrlo osjetljiv i podložan probavnim tegobama i virozama.

Kako bi se sve to spriječilo, postoji nekoliko jednostavnih trikova, a svi su potpuno besplatni.

Prvo što možete napraviti jest otići u šetnju i ugrabiti zrake sunca. Čak će i 15 minuta izlaganja suncu pokrenut će procese proizvodnje serotonina. Također možete uzeti bicikl i otići na vožnju daleko od svih i svega ili čak i u vlastitom domu pokušati uzeti 10 minuta za sebe i meditaciju.

3. Oksitocin – hormon ljubavi

Oksitocin se proizvodi u dijelu moga koji nazivamo hipotalamus. Kada je njegova razina zadovoljavajuća, osjećamo ljubav i sreću.
Ljubav je osjećaj bez kojeg ljudsko biće ne može preživjeti. I to ne mora nužno biti partnerska ljubav – jednako je važna i roditeljska, dječja, ljubav prema kućnim ljubimcima ili prema prijateljima.

Sami možemo birati kako ćemo se nositi sa svakodnevicom i kako ćemo "naći" hormone sreće.

Poznat i kao hormon ljubavi, on ima veliku ulogu u stvaranju odnosa među pojedincima, važan je za povezivanje te osjećaj bliskosti i povezanosti koja se stvara u ljubavnim, prijateljskim i obiteljskim vezama.

Imajući to na umu, kao i složene međuljudske odnose, psiholozi su došli do spoznaja da oksitocin može imati značajnu ulogu i u ekocentrizmu, odnosno osjećaju pripadnosti pojedinca nekoj zajednici i snažne povezanosti s njima kao dijelom prirode.

Zato su ljudi koji su usamljeni i koji nemaju priliku nekoga zagrliti često vidljivo lošeg raspoloženja, a imaju i veliku šansu za razvoj kliničke depresije.

Istina je da prijatelji neće doći preko noći niti će divna veza pasti s neba, ali već sada možete zagrliti sami sebe. To će vam pomoći da se osjećate sigurno i voljeno. Uostalom, prvo treba voljeti sebe, zar ne?

4. Endorfin – prirodni analgetik

Endorfin je poznat i kao prirodni analgetik, odnosno on je molekula koja suzbija osjećaj boli. Njegov učinak, kažu znanstvenici, sličan je učinku djelovanja opijata.

Endorfin je i hormon euforije, a može se razviti u potpuno suprotnim situacijama: tijekom tihog odmora i brige za sebe, ali i tijekom iznimno stresnih situacija. Zahvaljujući tom hormonu osoba u stanju stresa ne može osjetiti niti veoma snažnu bol. On je taj koji nas gura naprijed i čini nas da se osjećamo gotovo nadljudski snažnima.

No još je važnije osigurati njegovo lučenje za svakodnevno, mirno funkcioniranje, a to možemo na nekoliko načina. Mnoge će obradovati to da se endorfin luči kada jedemo čokoladu pa ju se zato preporučuje jesti i tijekom menstrualnih grčeva ili bilo koje druge veće boli.

On se izlučuje tijekom tjelesne aktivnosti, od sporta do seksualnih odnosa, pa zato psihoterapeuti često predlažu bilo koji oblik bavljenja sportom, pa makar samo jaču šetnju, kako bi se osoba lakše borila s depresivnim epizodama.

Pomoći će i smijanje od srca – bilo da je to u društvu prijatelja ili naprosto tijekom gledanja omiljene komedije.

Činjenica je da je naše raspoloženje i način ophođenja sa svijetom djelomično i genetski uvjetovano, ali unatoč tome svaki dan možemo birati napraviti barem jednu stvar za sebe, kako god nam se činila mala, i tako doći do hormona sreće.