U gimnazijskim programima Filozofija je obvezni nastavni predmet na kojem se učenici prvi put susreću s pitanjima poput onih „Tko sam ja?“ i „Kako i zašto uopće postoji svijet?“. No ta pitanja more i sve druge srednjoškolce, ne samo gimnazijalce.

Ipak, da je pratiti filozofsku misao ponekad nimalo lak poduhvat, primijetio je i Jostein Gaarder, norveški teolog i profesor, koji je zato svu povijest filozofije odlučio prenijeti u roman.

Tako je 1993. nastao moderni klasik "Sofijin svijet", u kojem se kroz pustolovine četrnaestogodišnje Sofie tinejdžerima nastoji približiti filozofija i sve što ona pruža. Roman je bio toliko uspješan da je preveden na više od 50 svjetskih jezika i pretočen na filmsko platno pod redateljskom palicom Erika Gustavsonsa.

Sofie dobiva misteriozno pismo

Glavnu junakinju Sofie, koja živi s majkom u malenom norveškom gradiću, dok otac često poslovno putuje, upoznajemo u trenutku kada joj u poštanski sandučić stiže neobično pismo bez poštanske marke s jednom jedinom rečenicom: „Tko si ti?“ Tada se Sofie zaista prvi put u životu počinje pitati tko je ona i zašto je uopće na svijetu.

Baš kao i mnogi drugi srednjoškolci, glavna junakinja romana nalazi se u „kaosu“ odrastanja i traži se u svijetu odraslih

Slične poruke počinju joj pristizati gotovo svaki dan, pa počinje mahnito tražiti pošiljatelja. Otkriva da je riječ o učitelju filozofije Albertu Knoxu, koji je polako počinje upoznavati s poviješću filozofije.

Upoznaje je sa svime od Miletske škole, pitagorejaca, Platona, srednjovjekovne filozofije, preko prijelomne renesanse, racionalizma pa sve do njemačkih idealista i, u konačnici, Schopenhauera i Michaela Foucalta.

Dok joj povijest filozofije postaje sve jasnija, Sofie zbunjuju druga pisma koja joj dolaze, a adresirana su na djevojčicu Hildu Knag. S vremenom Albert i Sofie shvaćaju da su samo marionete u tuđoj svijesti i tada priča poprima neočekivan smjer.

Znatiželjna djevojka potiče znatiželju i kod drugih

Da je riječ o uistinu modernom klasiku koji će zaintrigirati svakog tinejdžera, potvrdila nam je i Renata Bernić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti iz Strukovne škole Sisak.

Sofie je tinejdžerka, a njezina znatiželja može pozitivno djelovati na mlade čitatelje. Danas se susrećemo s velikim problemom nezainteresiranosti kod mladih, a glavna junakinja upravo je suprotna, vrlo znatiželjna mlada djevojka koja uz svoje svakodnevne obveze uči o nečemu nepoznatom. Baš kao i mnogi drugi srednjoškolci, nalazi se u 'kaosu' odrastanja i traži se u svijetu odraslih, napominje profesorica Bernić.

Kao što smo već spomenuli, učenici se tek u srednjoj školi susreću s filozofijom, i to ne svi, a profesorica Bernić mišljenja je da bi ova knjiga mogla biti sjajan poticaj za učenje filozofije već na samom početku stupanja u srednju školu.

No ovaj roman u sebi ne nudi samo povijest filozofije nego i elemente trilera, fantastičnosti i romana za mlade. Česta su referiranja na velikane norveške književnosti, a Sofie se javljaju i likovi poput Alise iz knjige „Alisa u zemlji čudesa“, medvjedića Winniea Pooha i brojnih drugih.

Gaarder je zaista vrlo vješto povezao sve ono što je jednom srednjoškolcu već ranije poznato iz književnih djela s elementima povijesti filozofije koje tek mora savladati te učenjem o samome sebi i svijetu koji ga okružuje.

Razvijanje sposobnosti propitkivanja

Iako u sebi sadrži složene misli, djelo je pisano vrlo jednostavnim jezikom, a njegova primarno didaktička uloga isprepletena je sa zabavnim dogodovštinama koje će se svidjeti gotovo svakom tinejdžeru. Dok će se gimnazijalci susresti sa svim ovim podacima, činjenica je da im vjerojatno neće biti predstavljeni na ovako zabavan i jednostavan način.

Ovaj moderni klasik idealan je za svakog mladog čitatelja koji na zanimljiv način želi saznati nešto više o svijetu koji ga okružuje.

Osim toga, riječ je o knjizi koja potiče na razmišljanje i istinsko propitkivanje, a upravo to treba razvijati i kod naše djece.

Autor nam kaže: 'Većinu ljudi, iz različitih razloga, zarobi svakidašnjica da se čuđenje životu izgubi negdje u pozadini.' Zato potičimo učenike da se čude i dive svakom danu, da postavljaju sami sebi, a i nama, 'teška' pitanja i pokušavaju naći odgovore na njih, zaključuje profesorica Renata Bernić.

Na adresu Strukovne škole Sisak, u kojoj profesorica radi, portal Zadovoljna.hr šalje pet primjeraka knjige „Sofijin svijet“ kako bi i njezini učenici mogli krenuti u nove pustolovine sa Sofie.

Pročitajte i zašto su Ježeva kućica i Heidi obilježili brojna djetinjstva.

Sofijin svijet Ovaj roman u sebi ne nudi samo povijest filozofije nego i elemente trilera, fantastičnosti i romana za mlade (Foto: Sonja Kovač)

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju