Neprijatelj nejasnoga lica, svima već dobro poznati, a slabo istraženi koronavirus (COVID-19) počinje mijenjati životne navike djece i roditelja, kao nikada do sada. Nismo u zapadnoj civilizaciji iskusili tako brzo i nedovoljno jasno širenje virusa, koja je po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji dobila obilježja pandemije.
To znači da su se žarišta infekcije proširila transkontinentalno, čime je postala globalni svjetski problem. Trenutačno je u Hrvatskoj na snazi odluka o zatvaranju škola u cijeloj zemlji, otkazuju se i sportska natjecanja, što ostavlja mnoštvo neodgovorenih pitanja za roditelje.
Koliko je poznato, učestali simptom šmrcanja i curenja iz nosa, osobito u predškolske djece ne čini tipičan simptom oboljenja prouzročenog koronavirusom
Smijemo li djecu voditi u parkove, na igrališta, igraonice, kina, samo su neka od najučestalijih pitanja roditelja ovih dana. Trebamo li dopustiti kontakte naše djece s ostalom djecom, osobito onom koja se zakašljavaju, pitaju se roditelji. Situacija se mijenja iz trena u tren, a novim spoznajama i širenjem infekcije doslovno se na dnevnoj osnovi mijenjaju stavovi, a slijedom toga i naputci za prevenciju nastanka bolesti, kao i načini zaštite od same infekcije.
U članku objavljenom 22. siječnja 2020. u renomiranom časopisu "New England Journal of Medicine" navedeno je da "izgleda da djeca imaju blažu kliničku sliku i značajno rjeđe obolijevaju nego odrasli". Pa ipak, nakon toga je tijekom veljače oboljelo devetero djece u dojenačkoj dobi u Kini, a potom je u Europi zabilježeno još nekoliko slučajeva oboljele djece.
1. Smijemo li voditi djecu na javna mjesta?
Odgovor je višeznačan, što znači da odgovor ovisi o mikrosituaciji, koja se mijenja na dnevnoj bazi, a što upućuje na potrebu stalnoga praćenja informacija o epidemiološkim prilikama u navedenoj zajednici u kojoj obitelj živi.
Načelno, preporučuje se "socijalno distanciranje" kada god je to moguće, što bi značilo izbjegavanje mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi. Ako je riječ o manjim ili izoliranijim sredinama, u kojima ne postoji podatak o zaraženosti, još uvijek nema zapreke odlasku djece na igrališta, u parkove, kina, muzeje i slično. Zaključno, nije preporučeno značajno mijenjanje svakodnevnih životnih navika ako ne postoji evidentna epidemiološka ugroženost zajednice.
Ako je riječ o novorođenčadi, potrebno je posvetiti posebnu pozornost higijenskim navikama te ograničiti kontakt djeteta samo na članove uže obitelji.
Potrebno je posebno naglasiti važnost redovitog pranja ruku, prigodom dolaska izvana, kao i prije jela. Koliko je za sada poznato, to je jedan od najefikasnijih načina zaštite. Pranje ruku treba trajati duže nego je to uobičajeno, a ruke moraju biti dobro posušene nakon pranja. Preporučuje se korištenje papirnatih ručnika. Korištenje higijenskih gelova za ruke nije efikasan način održavanja higijene ruku. Također, preporučuje se učestalija promjena posteljine nego što je to uobičajeno. Čišćenje i pranje igračaka, osobito ako su korištene u vanjskim prostorima, jedan je od obveznih i svakodnevnih postupaka.
2. Što ako moje dijete ima blage respiratorne simptome? Trebam li ga voditi u bolnicu?
Odgovor je "NE". Koronavirus obvezno obuhvaća visoku temperaturu, kašalj, zaduhu (plitko disanje). Koliko je poznato, učestali simptom šmrcanja i curenja iz nosa, osobito u predškolske djece, ne čini tipičan simptom oboljenja prouzročenog koronavirusom. Cilj je održati nezaraženu populaciju dalje od mjesta gdje dolaze zaraženi te se preporučuje konzultacija s nadležnim pedijatrom prije nego što se upute na pregled dalje od primarne pedijatrijske skrbi.
3. Moje dijete čuvaju baka i djed, a oni su rizična skupina za koronavirus. Što učiniti?
Ako oni nemaju simptome, nema zapreke njihovu kontaktu. Ipak, Ako su oboljeli od kroničnih bolesti ili su imunokrompromitirani, te ako su putovali u rizična područja, ne preporučuje se njihov kontakt s djetetom.
4. Treba li testirati moje dijete ako je jako bolesno sa simptomima kašlja, visoke temperature i obilatim sekretom iz nosa?
Ako dijete nije bilo u direktnom kontaktu sa zaraženom osobom ili putovalo u područja od visokog rizika, ili bilo hospitalizirano radi teškoga stanja, nema razloga za testiranje na koronavirus. S obzirom na ograničenost dostupnosti testiranja te činjenicu da nije realno testirati svakoga, tom postupku podliježu oni u kojih postoji objektivan rizik. Osim toga, rezultati testiranja dolaze za nekoliko dana, što ostavlja otvorenim pitanje cirkuliranja pojedinca u zajednici u slučaju da je zaražen, a rezultati testiranja još nisu pristigli.
5. Što ako je dijete oboljelo od teže, kronične bolesti ili je imunokompromitirano?
S obzirom na vrlo ograničene i nedostatne spoznaje o djelovanju koronavirusa u dječjoj populaciji, preporučuje se temeljem najnovijih informacija stručnjaka prilagođavati ritam i aktivnosti djeteta od dana do dana. Svakako se preporučuje udaljavati dijete od skupina ljudi, zbivanja na kojima se okuplja veći broj ljudi, čak i ako ne postoji podatak o eventualnoj zaraženosti u tom području.
6. Kakve su preporuke za korištenje sustava javnog prijevoza?
Ako ne postoje jasne preporuke za ograničenje kretanja i socijalnog kontakta u nekom području, za sada ne postoji jasan razlog koji bi opravdao izbjegavanje korištenja javnog prijevoza. Ipak, ako je moguće, potrebno je dati prednost pješačenju ili korištenju bicikla za kraće udaljenosti.
TEKST PREUZET SA STRANICE POLIKLINIKE ZA ZAŠTITU DJECE I MLADIH GRADA ZAGREBA
