Svjetski dan darivatelja krvi obilježavamo svake godine 14. lipnja, a prvu akciju dobrovoljnog darivanja organizirao je Hrvatski Crveni križ još davne 1953. godine u Sisku.
Od tada su svoju dozu darivali brojni Hrvati i tako spasili živote sasvim anonimnih osoba. Upravo je anonimnost jedno od temeljnih načela dobrovoljnog darivanja krvi, a krv danas darujemo dobrovoljno, solidarno i besplatno.
Što kaže statistika?
Baš kao i u svijetu, u Hrvatskoj puno manje žena daruje krv. Primjerice, kod nas je to brojka od 18 posto, na razini više europskih zemalja oko 20 posto, a na globalnoj razini oko 33 posto. Iako razlozi nisu sasvim jasni, valja napomenuti da se žene suočavaju s brojnim faktorima zbog kojih ipak ne mogu dati krv u određenom trenutku.
Trudnoća, dojenje, menstruacija i manjak željeza te nedovoljno vremena, neki su od faktora koji utječu na ovu statistiku.
Kako bismo potaknuli žene da i one ovim nesebičnim činom pomognu potpunom neznancu, razgovarali smo s gospođom Vesnom Köstner, Zagrepčankom koja je krv donirala čak 136 puta.
Prvi put sam donirala krv jako davno, još sam bila djevojka. Palo mi je na pamet da bih mogla dati krv, nešto me potaknulo iznutra. Dala sam krv prvi put, drugi, peti, a onda onda sam samo nastavila.
Krv se može dati svaki mjesec
Poslije 40. godine sam počela darivati krv i krvne derivate svaki mjesec na statičnom separatoru, govori nam 59-godišnja Vesna koja je dobila i odlikovanje predsjednika Zorana Milanovića kao zahvalu za brojna darivanja krvi. Jednog dana, govori nam, donirat će i svoje organe.
Iako žene inače mogu dati krv tri puta godišnje, s razmakom od četiri mjeseca, Vesna to čini svaki mjesec jer odlazi na separator.
Krv se može darovati kao puna krv, a neki darivatelji dobrog zdravlja mogu u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu pitati za separator. Radi se o aparatu koji uzima samo dio krvi, konkretno – samo trombocite, krvne stanice koje služe za zaustavljanje krvarenja, objasnila nam je dr. Mirjana Blažeković Šaban iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Osobe na separatoru mogu dati samo plazmu ili trombocite, a sve drugo im se vrati natrag. Taj postupak traje nešto duže, oko pola sata, a koristan je za mališane koji, primjerice, idu na operaciju.
Moj moto u životu je: Tko zna, možda će jednog dana trebati i meni.
Držim se toga da budem tamo svaki put kad mogu, tamo sam već domaća, govori nam Vesna kroz smijeh i dodaje da je taj osjećaj doista poseban.
Kako bi ohrabrila druge žene, Vesna je istaknula da darivanje krvi ništa ne boli, to nisu debele igle, a traje sasvim kratko, tek 10 minuta.
Voljela bih da ljudi shvate da je to čin dobre volje – i baš te briga kome ide. Meni je to jako važno. Nije bitno kome ide moj krv, bitno je da sam ja napravila sve što sam mogla da nekome pomognem, dodala je Vesna, a liječnica Blažeković Šaban također je pozvala žene da se i one odvaže na ovaj humani korak.
Nije bitno kome ide moj krv, bitno je da sam ja napravila sve što sam mogla da nekome pomognem.
Uputila bih poruku da nisu samo muškarci hrabri, već i žene. Ako ste zdravi, možete dati krv. Jedna doza može spasiti tri života. Ne morate davati krv svako malo, jednom godišnje je sasvim dovoljno. To je nama dragocjeno. Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu zahvaljuje svakoj osobi koja je barem jednom darovala krv, zaključila je liječnica Blažeković Šaban.
U nastavku možete pročitati korisne informacije o darivanju krvi.
Tko može darovati krv?
Svaka punoljetna zdrava osoba do 65. godine, a redoviti darivatelji dobrog zdravlja mogu dati krv i nakon što napune 65 godina. Ako pak prvi puta darujete krv, to ne možete učiniti nakon 60. godine.
Koliko često možemo darivati krv?
Muškarci krv mogu dati krv četiri puta godišnje s razmakom od tri mjeseca, a žene tri puta godišnje s razmakom od četiri mjeseca.
Kada ne možemo darovati krv?
Na temelju liječničke odluke osoba može darovati krv ili biti odbijena. Ovisno o zdravstvenom stanju osobe, liječnik je može uz objašnjenje i privremeno ili trajno odbiti, stoji na stranicama Hrvatskog crvenog križa.
Neki od razloga odbijanja su prehlada, viroza, smanjeno željezo u krvi, visok ili nizak tlak, menstruacija, trudnoća i dojenje, uzimanje nekih lijekova, a krv ne može dati niti tri mjeseca nakon što smo napravili tetovažu, bušili uši ili stavili pirsing.
Kako izgleda postupak?
Potencijalni darivatelj treba ispuniti upitnik o zdravstvenom stanju, provjeriti željezo u krvi i obaviti kratki razgovor s liječnikom. Nakon toga liječnik može dopustiti ili odbiti darivanje.
Provjerite tri glavna razloga zbog kojih je darivanje krvi dobro za naše zdravlje.
