I jedan pogled u udžbenike povijesti dovoljan je da steknemo dojam kao da žene uopće nisu postojale sve do nedavno. Ta se situacija preslikala i na gradske ulice. Zato smo i pokrenuli inicijativu uLICEjunakinja.

Primijetivši da je, kada je u pitanju imenovanje hrvatskih ulica, trgova i parkova prema zaslužnim osobama, zanemaren ženski dio povijesti te da samo 2,37 posto svih hrvatskih javnih površina nosi žensko ime, portal zadovoljna.hr odlučio je pokrenuti inicijativu #uLICEjunakinja.

Predstavili smo vam deset žena koje su zadužile Hrvatsku i ispisale svoje veličanstvene priče. Potom smo vas pozvali da i sami date prijedloge imena žena za koje smatrate da zaslužuju biti vidljive. Ukupno ste dali više od dvije tisuće glasova, a imena deset žena s osvojenim najvećim brojem glasova kreću u borbu za vidljivost na pločicama hrvatskih ulica.

Počevši od one s najviše osvojenih glasova nadalje, podsjetimo se tko su bile ove Hrvatice i zašto zaslužuju da njihova imena nose gradske ulice.

Marija Jurić Zagorka, kojoj ste dali 203 glasa, bila je prava „buntovnica“ koja se nije bojala prekršiti pravila. Iako je potjecala iz imućne obitelji, život joj je bio sve samo ne lagodan. Preko trnja je utrla vlastiti put prema poslu prve hrvatske novinarke, stvorila neke od najboljih hrvatskih ljubavno-povijesnih romana svih vremena i zauvijek se upisala u našu povijest kao neustrašiva žena.

S osvojena 184 glasa, u stopu je slijedi Ivana Brlić-Mažuranić, „hrvatski Andersen“. Bila je prva žena članica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a njezina se djela smatraju najboljima u hrvatskoj dječjoj književnosti. Četiri je puta bila predložena za Nobelovu nagradu, a sve je to ostvarila pišući ono što najbolje poznaje u trenucima kada su joj to majčinske dužnosti dopuštale. I ni najmanje se nije obazirala na ono što je tadašnje društvo mislilo o ženskim književnicima.

Dvije riječi koje je izrekla novinarka Ana Rukavina mnogima su se urezale u svijest te učinile da danas Ana bude visoko na popisu vašeg odabira imenovanja ulice s osvojenih 129 glasova. „Želim život“, poručila je mlada Ana tražeći novčanu pomoć za liječenje svoje leukemije.

Shvativši da će možda ipak izgubiti bitku, zamolila je majku da sav skupljeni novac uloži u osnivanje zaklade i Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Zahvaljujući Aninoj želji, Registar danas broji 61 417 potencijalnih darivatelja te je do sada spašeno 98 života.

Lea Deutsch, kojoj ste dali 98 glasova, bila je hrvatska dječja glumica židovskog podrijetla za koju su se pisale predstave, zbog koje se punilo kazalište. No otkada je na svoj kaputić morala staviti žutu zvijezdu, život je zauvijek promijenio smjer.

Svjetla budućnost naprasno je prekinuta u stočnom vagonu na putu za koncentracijski logor kada joj je bilo samo 16 godina. Njezina nam je priča svima podsjetnik i lekcija o režimima iz prošlosti koji nikada više ne smiju zaživjeti.

Kada je riječ o akvarelu u hrvatskom slikarstvu, jedno žensko ime nema premca. Dakako, riječ je o Slavi Raškaj kojoj ste dodijelili 77 glasova. Rođena je gluhonijema, a u njeno se doba to smatralo mentalnom bolešću te su takve osobe često bile zatvarane na psihijatrijske odjele. No Slava je imala nenadmašan talent koji su primijetili vrsni slikari. U svome kratkom životu ostavila nam je djela vrijedna divljenja i promijenila sliku osobe s teškoćama u razvoju.

Bista Slave Raškaj u Zagrebu
Bista Slave Raškaj u Zagrebu (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)

Umjetnosti, ali onoj glazbenoj, bila je sklona i Zinka Kunc-Milanov, koju ste sami predložili i dali joj 67 glasova. Bila je jedna od naših najvećih opernih diva, a upravo je Milka Trnina, bez premca najveći hrvatski slavuj, zapazila njezin talent kada ju je podučavala pjevanju.

Debitirala je u Ljubljani, pohodila sve europske pozornice, bila prvakinja Opere zagrebačkog HNK-a, a potom se uputila u New York gdje je i provela ostatak života. Koliko je bila uspješna u svome radu, govori i to što ju je New York nagradio medaljom za posebna postignuća kao jednom od 87 osoba stranog podrijetla koje su zadužile Sjedinjene Američke Države.

Među vašim prijedlozima našla se i Lepa Smoje. Ana Leposlava Smoje, poznatija kao samo Lepa Smoje, osvojila je 54 glasa. Bila je hrvatska plesna koreografkinja, a često je nazivana i zaštitnim znakom grada Splita.

Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka (Foto: Josip Puclin/PIXSELL)

Kao učiteljica plesa godinama je vodila svoj plesni studio Mozaik u srcu Splita, gdje su svoje prve ozbiljnije plesne korake napravili mnogi poznati Splićani. Poznanici i prijatelji i je pamte kao vječno nasmijanu i vedru, iako je život nije mazio. Ipak, spremno se nosila sa svakim novim problemom i ostavila neizbrisiv trag u svijetu hrvatske plesne scene.

Okrenemo li se na trenutak postignućima žena u znanosti, ističe se ime Vande Kochansky-Devidé, geologinje i paleontologinja koja je u Hrvatskoj utemeljila sasvim novu granu paleontologije, mikropaleontologiju, a koja je u našoj anketi osvojila 39 glasova. U njeno vrijeme, kolege su prema njoj nazivali izumrle vrste, a studenti su bivali očarani njenom vještinom predavanja. Sve ju je to dovelo i do toga da postane prva žena redovita članica HAZU-a.

Kada se govori o Domovinskom ratu, žene često neopravdano ostanu u pozadini, a dale su itekako važan doprinos.

To ste primijetili i vi pa ste kao jednu od zaslužnih Hrvatica, s 36 glasova, predložili Vijoletu Antolić, jedinu ženu u postrojbi HOS-a. Rođena Vukovarka našla se u žarištu rata kada je pucano i po njoj i njezinom sinu. Nakon toga, uzela je pušku u ruke i otišla na prvu crtu bojišta. Preživjela je i strahote srpskog logora, a kasnije dobila čin narednice.

Posljednja, no ništa manje važna, na našem popisu je Ivana Popović koju ste također vi predložili i dali joj 24 glasa. Nju pamtimo po kreativnom i jedinstvenom pristupu modi i dizajnu.

Zvali su je i divom suvremene hrvatske umjetnosti, no još je više oduševljavao njezin vedar pogled na život. Kada joj je bilo samo 28 godina, dijagnosticiran joj je rak grlića maternice, ali se uspjela othrvati bolesti.

No godinama kasnije tumor se vratio – ovaj put se manifestirao kao zloćudni tumor dojke. Hrabro se podvrgnula mastektomiji, odbila kemoterapiju i odlučila se liječiti na prirodan način. I činilo se da uspijeva. Često je govorila o raku dojke i svemu što on nosi sa sobom. Za oboljele od karcinoma preplivala je i maraton od Crikvenice do Šila. Do posljednjeg trenutka borila se da rak dojke prestane biti tabu u našem društvu.

Baš kao što su se naše junakinje borile za bolje društvo i razbijanje predrasuda, vrijeme je da se i mi borimo za njih. I zato portal zadovoljna.hr u gradske urede diljem Hrvatske šalje prijedloge o imenovanju ulica prema ovih deset žena. To je najmanje što možemo učiniti za njih.

Ivana Popović
Ivana Popović (Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL)