Tijekom toplinskih valova većina nas razmišlja o tome kako se rashladiti. Tražimo hlad, pojačavamo unos tekućine i biramo laganiju odjeću, no rijetko razmišljamo o tome da osjećaj vrućine može biti povezan i s hranom koju svakodnevno jedemo.
Naime, određene namirnice zahtijevaju više energije za probavu, zbog čega tijelo tijekom tog procesa proizvodi dodatnu toplinu. Taj se fenomen naziva termički učinak hrane, a upravo on može biti razlog zašto se nakon pojedinih obroka osjećamo umornije, znojnije i još toplije nego prije jela.
Crveno meso među najvećim je "krivcima"
Ako postoji namirnica koju stručnjaci najčešće spominju kada govore o hrani koja zagrijava organizam, onda je to crveno meso.
Biftek, juneći odresci, burgeri i slična jela bogata su proteinima, ali upravo zbog toga zahtijevaju više energije za probavu. Organizam mora intenzivnije raditi kako bi razgradio proteine, a taj proces stvara dodatnu toplinu.
To ne znači da biste se tijekom ljeta trebali potpuno odreći mesa, no tijekom ekstremno visokih temperatura možda je mudrije birati manje porcije ili ga zamijeniti lakšim izvorima proteina.
Proteinski obroci mogu povećati osjećaj topline
Posljednjih godina prehrana bogata proteinima postala je iznimno popularna, no tijekom toplinskih valova vrijedi imati na umu da proteini imaju najveći termički učinak od svih makronutrijenata.
Piletina, jaja, proteinski napitci i razni visokoproteinski međuobroci zdravi su i vrijedni izvori hranjivih tvari, ali nakon njihova konzumiranja tijelo troši više energije na probavu nego nakon obroka bogatih voćem ili povrćem.
Zbog toga mnogi primjećuju da se nakon obilnog proteinskog ručka osjećaju tromije, osobito kada temperature prelaze 30 stupnjeva.
Ljuta hrana potiče znojenje
Čili papričice, ljuti umaci i začinjena jela također mogu pojačati osjećaj topline.
Za to je zaslužan kapsaicin, spoj koji se prirodno nalazi u ljutim papričicama. On aktivira receptore koji mozgu šalju signal sličan onome koji dobivamo kada smo izloženi toplini.
Kava nije uvijek najbolji saveznik
Mnogi dan ne mogu zamisliti bez jutarnje šalice kave, čak ni usred toplinskog vala.
Iako umjerena konzumacija kave nije problem za većinu zdravih osoba, kofein može djelovati blago diuretski, odnosno potaknuti izlučivanje tekućine iz organizma. Ako pritom ne unosimo dovoljno vode, rizik od dehidracije postaje veći.
Upravo zato stručnjaci tijekom velikih vrućina savjetuju da se svaka šalica kave prati dodatnim unosom vode.
Što jesti češće?
Sezonsko voće poput lubenice, dinje, bresaka i nektarina prirodno doprinosi hidraciji organizma, dok su krastavci, rajčice, tikvice i zelene salate odličan izbor za osvježavajuće ljetne obroke.
Dobar izbor mogu biti i jogurt, kefir, svježi sirevi te riba, koja je često lakša za probavu od težih mesnih jela.
Svakako pročitajte i popis recepata za preukusne obročne salate koje ćete poželjeti jesti do kraja ljeta.
