Knjige su sredstvo pomoću kojeg djeca mogu upoznati nove svjetove, učiti kako kritički promišljati o likovima i njihovim postupcima, razvijati maštu, proširiti opće znanje, ali i pronaći utjehu kada im je teško.

Međutim, upravo prema čitanju lektire mnogi nemaju pozitivan stav, ili je barem takav dojam šire javnosti, ali i rezultata PISA-ina istraživanja (Programme for International Student Assessment, odnosno Međunarodnog programa ispitivanja znanja i vještina učenika).

Prema posljednjim dostupnim PISA-inim podacima iz 2015. godine (najnoviji će biti dostupni u prosincu 2019.), hrvatski učenici na testu čitalačke pismenosti postigli su ispodprosječan rezultat, odnosno 487 bodova, čime se Hrvatska smjestila između između 27. i 35. mjesta, kada se uzme u obzir najviši i najniži rang, od ukupno 72 testirane zemlje.

Knjiga Heidi Johanne Spyri
Knjiga Heidi Johanne Spyri (Foto: Sonja Kovač)

Isto je istraživanje pokazalo i to da spol utječe na čitalačku pismenost jer su djevojčice u svim testiranim zemljama postigle bolje rezultate od dječaka.

Iako je tim istraživanjem Hrvatska smještena u sredinu kada su u pitanju testirane zemlje, što i nije loše, u javnosti još uvijek vlada bauk kada su u pitanju lektirni naslovi. No upravo su oni nužni kako bi dijete zavoljelo čitanje, a time i razvilo čitateljske kompetencije koje su nužne za uspjeh u kasnijim fazama života.

Knjige su sredstvo pomoću kojeg djeca mogu upoznati nove svjetove, pronaći utjehu kada im je teško, učiti kako kritički promišljati o likovima i njihovim postupcima, razvijati maštu,

Osim roditelja koji bi od najranije dobi trebali čitati svojoj djeci, čak i onda kada djeca sama još nisu savladala tehniku čitanja, veliku ulogu u razvoju ljubavi prema čitanju imaju odgajatelji, učitelji i nastavnici.

Školska praksa pokazuje da vrlo velik broj učitelja i nastavnika daje sve od sebe kako bi kreativnim zadacima koji prate čitanje lektire potaknuli interes za knjigu.

Knjige u školama diljem Hrvatske

Neki od njih pridružili su se i akciji Čitaj i između redaka, koju je proljetos pokrenuo portal Zadovoljna.hr.

U škole diljem Hrvatske poslano je 60 knjiga koje su obogatile njihove knjižnične fondove, a učenicima dale priliku da se i sami uvjere zašto je koja od njih vrijedna čitanja.

Ježeva kućica učenicima iz Osnovne škole Sveti Juraj na Bregu pokazala je zašto su uz tu knjigu odrastale generacije, a ujedno i aktualizirala problematiku vršnjačkog pritiska i izrugivanja. Učenici Osnovne škole Rudeš uz Heidi su naučili kako je nekada izgledalo djetinjstvo, daleko od današnje tehnologije, ali i koliku moć ima čitanje i učenje u životu pojedinca.

Sofija, junakinja romana Sofijin svijet, među učenicima Strukovne škole Sisak postavila je pitanja o tome tko smo, kamo idemo i koja je naša svrha. Nesvakidašnji Smogovci pokazali su učenicima Osnovne škole Dora Pejačević iz Našica zašto njihova srdačnost, humorističan pristup životu i neprestane pustolovine u kojima se nalaze mogu za knjigu prikovati čak i one nesklone čitanju.

Zlatokosi dječak, junak mnogima omiljenog djela Mali princ, sletio je u Osnovnu školu Laslovo te pokazao kako se uči toleranciji, prihvaćanju drugih bez obzira na to koliko se razlikuju od nas, kao i na činjenicu da ljubav ne prestaje kada voljena osoba više nije uz nas.

Pinokio
Pinokio (Foto: Sonja Kovač)

Što neprihvaćanje različitosti može učiniti miljunima ljudi, uvjerili su se učenici Osnovne škole Jure Filipovića Barban te je još jedna generacija spoznala zašto zapisi iz Dnevnika Anne Frank nikada ne smiju biti zaboravljeni.

Kultna knjiga koja već desetljećima izaziva burne reakcije, Mi djeca s kolodvora ZOO, potaknula je učenike iz Gimnazije Bernardina Frankopana iz Ogulina da kritički promišljaju o tome zašto ta hrabra, iskrena, pomalo drska i drukčija priča i danas podiže mnoge obrve.

Da ne treba suditi na prvi pogled, pokazala je i knjiga Plesna haljina žutog maslačka, koja je razveselila učenike Osnovne škole Milke Trnine iz Križa.

Baš kao što je maslačak bio drukčiji od ostalog cvijeća, jedan drveni dječak također je odudarao od svoje okoline. Ipak, Pinokio je učenicima Osnovne škole Mihovil Pavlek Miškina Đelekovec pokazao da i oni „drukčiji“ mogu biti sretni.

Toga se nije libila ni Pipi Duga Čarapa, koja je uvijek ostajala svoje te učenicima Osnovne škole Kloštar Podravski pokazala da je u redu živjeti izvan zadanih okvira koje nameće društvo. No upravo to društvo često od mladih ima očekivanja i koja se tiču vanjskog izgleda, a kako to utječe na njih, vidjeli su učenici Prehrambeno-tehnološke škole iz Zagreba u druženju s junakinjom romana Debela.

Osim borbe s prihvaćenjem vanjskog izgleda i nošenja s prvim ljubavima, život ponekad podijeli i složenije karte, a to su čitanjem romana One misle da smo male uvidjeli i učenici Ekonomske škole Vukovar te tako osvijestili postojanje karcinoma vrata maternice.

Knjige su prozor u svijet
Odabrani naslovi bili su samo jedan od načina kako doprinijeti stvaranju čitalačkih navika diljem Hrvatske.

Bilo da je riječ o Pinokiju ili Anni Frank, od svakoga od likova njih možemo ponešto naučiti, a to bi bilo nemoguće bez razvijanja ljubavi prema čitanju.

Ježeva kućica
Ježeva kućica (Foto: Sonja Kovač)